Kupi ulaznice za Nepoznati Klimt i stalni postav (Muzej grada Rijeke, Palača šećera, Rijeka)
Kupi ulaznicu
Izložba jednog od najprivlačnijih modernih slikara, miljenika publike njegova i našega vremena, u Muzeju grada Rijeke, otkriva ga u dvojstvu u kojemu ga rijetko imamo prigodu vidjeti. Kao mladi slikar sudionik je epohe koja odlazi, a kao zreli umjetnik pokretač dramatičnog preokreta u umjetnosti, u kojemu je jedan od najvažnijih stvaraoca. Velike, reprezentativne slike na platnu mladoga Gustava Klimta, njegova brata Ernsta i kolege Franza Matscha, iz Hrvatskoga narodnoga kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci dosad su bile malo poznate. Na rane alegorije glazbe, drame, opere, poezije i plesa, kompozicije klasične ljepote, iznenađujuće se nadopunjuju Klimtovi erotski crteži što ih je nacrtao dvadesetak godina poslije. Krhki i neveliki crteži olovkom šokirali su ljude toga vremena, a još i danas izazivaju snažan dojam te potiču strast. Ma koliko različita bila ženska priroda i njezina pojavnost, to je uvijek glavna opsesija i mladoga i zreloga Klimta, izvorni pokretač svijeta i svega stvaralaštva – najprije sklada, mira i uzvišene osjećajnosti, a potom i uzburkane strasti i čiste tjelesnosti. Ekstaza se na kraju izjednačava s erotizmom, a osjećaji se prepliću s putenošću.
Godine 1885. kada se gradilo riječko kazalište Teatro Comunale (danas HNK Ivana pl. Zajca) i kada su u Rijeku stigla platna Gustava Klimta, skupa s onima Ernsta Klimta i Franza Matscha (Die Künstler-Compagnie), namijenjena dekoraciji svoda impresivne kazališne kupole, u Beču se njegov slikarski talent tek postupno počeo prepoznavati izvan Škole primijenjene umjetnosti, koju je polazio sedam godina.
Međutim, umijeće kojim je vladao, a koje je nadilazilo razinu zanatske vještine, preraslo je s vremenom u svjetsku slavu pa svjedočimo tome da tijekom posljednjih godina njegova najpoznatija djela, nastala u duhu secesije, dostižu iznimno visoke vrijednosti i prodaju se na prestižnim aukcijama. Brojne izložbe njemu u čast postavljaju se diljem svijeta, a svaki predmet na koji se može aplicirati slikarevo ime ili slika postaje dobro prodavani suvenir.
Predviđanja povjesničara umjetnosti Isidora Kršnjavija o Klimtu, na temelju izložbe 1904. na kojoj su pokazane tzv. Fakultetske slike, kao "umjetniku koga narod nikad neće voljeti i štovati" tako ne samo da se nisu ostvarila, već su o umjetnikovu djelu i životu objavljene mnogobrojne publikacije, katalozi izložaba i monografije, u rasponu od popularnih izdanja pristupačnih široj publici do znanstvenih članaka istaknutih povjesničara umjetnosti. No naglasak je gotovo uvijek stavljen na "modernom" Klimtu!
Osim stručnoj javnosti riječke su slike, stare više od sto i trideset godina, nepoznanica domaćoj, a pogotovo stranoj publici. O njima je napisano nekoliko vrlo vrijednih stručnih članaka međutim tek izložba, na kojoj posjetioci napokon mogu vidjeti platna izbliza i u kontrastu s kasnijim ostvarenjima, može konkretnije doprinijeti upoznavanju Riječana i njihovih gostiju s ranim, ali također dragocjenim dijelom slikareva opusa. On svjedoči o izvrsno izučenoj slikarskoj vještini, koja je bila prijeko potrebna i za uspješnost kasnijeg stilskog prevrata po kojemu je naposljetku Gustav Klimt ostao zapamćen.